Pretraži FILMSKI BLOG

06 srpnja 2011

Izvorni kod / Source Code (2011)


SAD, 2011,triler ,93 min.

Režija: Duncan Jones

Uloge: Jake Gyllenhaal (Colter Stevens), Michelle Monaghan (Christina Warren), Vera Farmiga (Colleen Goodwin), Jeffrey Wright (dr. Rutledge)...


Source code naziv je američkog antiterorističkog programa koji se bazira na rekapitulaciji posljednjih 8 minuta života uz pomoć transmisije čovjeka drugog identiteta. Vojnik Colter Stevens budi se tako u identitetu stanovitog Seana Fentress, jednog od poginulih u terorističkom napadu na voz koji putuje do Chicaga. Colterova je misija da kroz posljednjih 8 minuta Seanova života pokuša otkriti gdje se nalazi podmetnuta bomba i otkrije počinitelja napada kako bi spriječio slijedeći, za koji se pretpostavlja da će se desiti na kolodvoru u Chicagu što bi prouzrokovalo veliki broj žrtava.

Građanin Kane / Citizen Kane (1941)


SAD,1941,drama ,119 min.

Režija: Orson Welles

Uloge: Orson Welles, Dorothy Comingore, Joseph Cotten, Ruth Warrick

Građanin Kane po mnogima je jedan od najboljih filmova svih vremena i istinsko remek djelo filmske umjetnosti. Priča je to o kontraverznom novinskom magnatu čija smrt otkriva tajnu uspjeha od momenta kada se njegova majka za novac odriče starateljstva nad sinom do trenutka kada Kane stoji na čelu novinske imperije sposobne da preokrene događaje. Na samrti, magnat Kane izgovara riječ «Rosebud» što zaintrigira grupu novinara koji rekonstruiraj njegov život. 

14 lipnja 2011

Cijena istine / The Lincoln Lawyer / (2011)


SAD, 2011, triler, 118 min.

Režija: Brad Furman

Uloge: Matthew McConaughey, Marisa Tomei, Ryan Phillippe, William H. Macy, Josh Lucas…

Vispreni odvjetnik Mickey Haller brani kriminalce a ured je smjestio na zadnjem sjedištu Lincoln Continental limuzine kojom kruži ulicama Los Angelesa. Život je posvetio karijeri braneći razne profile kriminalaca, među kojima će se naći i Louis Roulet, playboy sa Beverly Hills. Naizgled, uzbudljiv i izazovan slučaj pretvorit će se u obranu profesije i borbu savjesti.

26 svibnja 2011

Izgubljeni u prijevodu / Lost in Translation /(2003)

SAD, 2003, drama, 102 min.

Režija: Sofia Coppola

Uloge:  Scarlett Johansson, Bill Murray, Akiko Takeshita, Kazuyoshi Minamimagoe, Kazuko Shibata, Take, Ryuichiro Baba...

Prvi rediteljski film Sofie Coppole, Lost In Translation, jedan je od rijetkih  indie ostvarenja koja su se na našim prostorima mogla vidjeti kako u kinima tako i na DVD i video izdanju. Film je izazvao pažnju na kanskom festivalu 2004  a filmsko predstavljanje širom svijeta završio je slavodobitno ponijevši Oskara za najbolji originalni scenarij. Bio je to jedan od rijetkih  Oskara te godine kojeg nije pokupio preglomazni Gospodar prstenova

19 svibnja 2011

Goyini duhovi / Goya's Ghost / (2006)

SAD, 2006,drama ,113 min.

Režija: Miloš Forman

Uloge: Javier Bardem (Lorenzo), Natalie Portman (Ines / Alicia), Stellan Skarsgard (Francisco Goya), Jose Luis Gomez (Tomas Bilbatua), Randy Quaid (kralj Carlos IV), Blanca Portillo (kraljica Maria Luisa)...

Doba je surove španske inkvizicije. Ines, mlada muza slavnog slikara Francisca Goye optužena je za herezu. Zahvaljujući Goyinom zalaganju, brat Lorenzo, glavni pobornik inkvizicije, odbio je smrtnu presudu; međutim i sam dospijeva u nemilost te mora pobjeći iz Madrida. Priča se nastavlja 16 godina kasnije. Napoleonove snage ušle su u Španiju i oslobodile zatvorenike iz inkvizicijskih kazamata. Među njima je i Ines. Lorenzo se također vraća, ali kao gorući zagovornik revolucije i veliki protivnik starog španskog poretka. Ines, uz Goyinu pomoć pokušava pronaći svoju kćerku Aliciu, koju je rodila u zatvoru.

15 svibnja 2011

Charlie i tvornica čokolade / Charlie and the Cholocate Factory / (2005)

SAD, 2005,sf/komedija ,114 min.

Režija: Tim Burton

Uloge: Johnny Depp, Freddie Highmore, David Kelly, Deep Roy, Christopher Lee, Annasophie Robb, Helena Bonham Carter

Willy Wonka, ekcentrični vlasnik tvornice najboljih čokolada na svijetu, organizira nagradnu igru u kojoj će petoro djece imati priliku provesti cijeli jedan dan u njegovoj neobičnoj tvornici. Zašto svi žele vidjeti unutrašnjost tvornice? Zato jer niko ne zna kako ona izgleda. Willy Wonka, u prošlosti je imao niz unikatnih čokoladnih recepata ali nakon što je počeo sumnjati u lojalnosti svojih radnika,boreći se protiv špijunaže svojih konkurenata koji mu kradu recepte, Wonka ih je sve otpustio. Od tada, njegova je tvornica misterij koji mnogi pokušavaju dokučiti. Četvero, mahom pohlepne i razmažene djece pronalaze „zlatnu kartu“ za ulazak u Wonkin magični svijet. Petu dobiva 12-godišnji Charlie Bucket, skromni dječak iz siromašne četvrti. Nakon ulaska u Wonkinu tvornicu, djeca se bore za veliku glavnu nagradu. No Wonka ih stavlja na kušnju dovodeći ih u situacije u kojima njihova pohlepa i oholost njihovih roditelja neće moći odoljeti. Osim za najsiromašnijeg Charlie sa kojim Wonka upoznaje sasvim novi svijet: svijet sretne i složne obitelji.

20 travnja 2011

Ja sam legenda / I Am Legend / (2007)

SAD,2007, drama/horor,101 min.

Režija: Francis Lawrence

Uloge: Will Smith, Alice Braga, Charlie Tahan, Willow Smith, Salli Richardson

U filmskoj adaptaciji kultnog apokaliptičnog romana Richarda Mathesona iz 1954.godine, vojni virolog Robert Neville jedan je od rijetkih preživjelih u kataklizmi koju je na Zemlji izazvao smrtonosni virus. Dok je čovječanstvo poharano a preživjeli pretvoreni u bijesne monstrume, Robert Neville zatočen u napuštenom New Yorku pokušava pronaći serum kojim će izliječiti oboljele. Misleći da je jedini preživjeli na svijetu vodi svoju bitku sa jedinim prijateljem kojeg ima-psom Samom pri čemu mu pomaže jedino činjenica da se bijesni oboljeli ne pojavljuju na dnevnom svjetlu. 

I dok je prethodna ekranizacija Mathesonova romana pod nazivom Omega Man ostala upamćena po Charlton Hestonu, okosnicu ovog filma gotovo upotpunosti veoma snažno nosi Will Smith sa izuzetno karakternim portretom usamljenog heroja.

Početak film obilježen je vrlo dojmljivim  prikazom praznog Manhattna te tv interviewom naučnice koja objašnjava kako se jednim mutiranim virusom može izliječiti rak. No stvari su krenule po zlu jer je nuspojava ovo lijeka, saznat ćemo nešto kasnije, dovela do istrebljenja čovječanstva. Izuzmeli se britki filmski uvod, čini se da film ima nekoliko logičnih propusta: naime Robert Nevill fantastično je opskrbljen hranom i medicinskom opremom a njegovom skrovištu ne nedostaje struja i tekuća voda što je neobičan slijed scena jednog apokaliptičnog grada. Film će ipak obilježiti jak osjećaj napetosti kroz uspjelu fotografiju polutame i iščekivanja te strah čemu treba zahvaliti dobroj glumi Will Smitha.Usprkos ovim klasičnim elementima trilera i horor žanra, kompjuterske animacije zombija pretjerane su i vrlo vjerovatno neće biti po ukusu ljubitelja horora (Variety tako primjećuje da „mračnjaci“ previše podsjećaju na lik Voldemorta iz serijala o Harry Potteru). 




01 travnja 2011

Montevideo, Bog te video (2010)


Srbija,2010, drama, 140 min.

Uloge: Miloš Biković, Petar Strugar, Nina Janković, Danina Jeftić, Milutin Karadžić, Sergej Trifunović...

Režija: Dragan Bjelogrlić

'30-tih godina prošlog stoljeća, Jugoslavija pokušava da sastavi nogometnu reprezentaciju koju će poslati na prvi mundijal. U isto vrijeme, beogradska predgrađa u znaku su lokalnog nogometnog derbija, svjedok rađanja novih loptaških zvijezda, njihovih vještina i njihovih sretnih i nesretnih životnih sudbina. 

Na fonu ovakvog kratkog rezimea, Dragan Bjelogrlić pravi jedan vizuelno  vrlo uspješan, populistički film koji klasičnom dramskom naracijom i lijepom fotografijom čini dopadljivu priču u kojoj, poput američkih klasika, ima priče i o patriotizmu, i o lokalnim herojima i o sretnim i nesretnim ljubavima i o nogometu i o happy endu bez kojeg bi ovakav film evidentno bio potpuno nepotreban. 

Bjeloglić je nesumljivo izrastao u komercijalnog redatelja koji kompilacijom raznovrsnih motiva nudi svakome po nešto. Dok će se srpski gledatelji zadovoljiti vlastitim frustracijama o Jugoslaviji i odnosima njezinih naroda te patetičnim patriotizmo kojim film obiluje, drugima ostaje momačka priča o nogometu i mnoštvo lijepih žena od kojih zastaje dah. 


Hollywoodland (2006)

SAD, 2006. drama, 126 min.

Uloge: Adrien Brody,Ben Affleck,Diane Lane, Bob Hoskins...

Režija: Allen Coulter

U junu 1959. godine, George Reeves je pronađen mrtav, pogođen metkom u glavu. Vijest koja je objavljena na naslovnicama svih listova privlači pažnju jednog ne osobito uspješnog privatnog detektiva, Louisa Simoa, i samog željnog publiciteta.

Majka ubijenog glumca unajmi detektiva Simoa da otkrije ubojicu njezinog sina; ona, naime, smatra da se ne radi o samoubojstvu. Detektiv počinje otkrivati tragove koji ukazuju da se radi o 'prljavoj igri'. Tragove bi, međutim, neki moćnici radije zadržali neotkrivenima. Što dublje traga, to više Simo upoznaje i Reevesa, glumca koji nikad nije ostvario svoje glumačke ambicije, a, s druge strane, stalno je sumnjao da mu je uspjeh u kostimu Supermana došao zahvaljujući aferi koju je imao sa suprugom direktora čuvenog filmskog studija MGM. 

Georgea Reevesa glumi Ben Affleck – kojemu ni samome nije strana neželjena pažnja tabloida, kao niti frustracije u vlastitoj karijeri. "Ono što sam posebno razradio u pripremi lika Georgea Reevesa – i ono gdje sam se i sam s njim poistovjetio – bio je osjećaj da nisi ona osoba koju javnost u tebi vidi; iz toga i proizlazi njegov osjećaj da ga svijet ranjava. Mislim da u njemu ima mnogo osobina s kojima se mogu poistovjetiti mnogi ljudi. Mislim da je u stvarnosti bio jedan vrlo zanimljiv čovjek koji je svoj život proživio intenzivno" - kaže Ben Affleck.  

Adrien Brody tumači izmišljeni lik detektiva Louisa Simoa. On kaže da se, usporedno s odvijanjem filma, i njegov lik razvija i sazrijeva: "Simo je na početku potpuno apatičan prema većini stvari u životu. On si želi isto što i Reeves: više uspjeha i više poštovanja za ono što radi. Očekuje da će mu to donijeti i osjećaj zadovoljstva životom. No, kako traje istraga, on razvija izvjesnu sućut i razumijevanje života ... tako da, na koncu, i sam prerasta u zreliju, odrasliju ličnost."

Istraga dovodi privatnog detektiva do dokaza koji bi mogli potkrijepiti nekoliko različitih verzija Reevesove smrti. Dvosmislenost i neodređenost prisutne su u dobro odmjerenoj dozi, smatra Diane Lane, koja glumi Toni Mannix, stvarnu osobu, odnosno suprugu direktora filmskog studija s kojom je Reeves održavao ljubavnu vezu: "Mislim da je puno zanimljivije ako se zaključivanje ostavi svakom pojedinačnom gledatelju. I glumci koji su tumačili likove imali su svatko svoje mišljenje, pa tako mogu i gledatelji."

Redatelj Allen Coulter vjeruje da je rješenje misterije samoubojstvo-ili-ubojstvo manje važno od onoga što film "Hollywoodland" poručuje živima: "To je priča s poukom o traganju za slavom i o uvjerenju da ti život ništa ne znači dok ne postigneš izvjesnu vrstu slave." No, Hollywood je čini se u 2006.godini bio naklon misterioznim ubojstvima u gradu svjetlosti jer i De Palma obrađuje sličnu temu u svojoj Crnoj daliji

U filmu "Hollywoodland pojavljuje se i engleski glumački veteran Bob Hoskins kao nemilosrdni direktor MGM-a Eddie Mannix. Robin Tunney glumi mladu starletu koja je bila zaručena za Georgea Reevesa, i koja se nalazila u njegovoj kući u vrijeme njegove smrti. Prema scenariju Paula Bernbauma, "Hollywoodland" je bio snimljen na brojnim lokacijama gdje su se, prije pedesetak godina, i zbivali događaji opisani u filmu. 



Ocjeni film: 

21 ožujka 2011

Početak / Inception / (2010)

2010, triler, SAD, 148 min.

Režija: Christopher Nolan

Uloge: Leonardo Di Caprio (Cobb), Joseph Gordon-Levitt (Arthur), Ellen Page (Ariadne), Ken Watanabe (Saito), Cillian Murphy (Robert Fischer), Marion Corillard (Mal), Michael Caine (Miles)...

Sjetimo li se Mementa ili Insomnie, jasno je da je Chrostopher Nolan redatelj intrigantnih filmskih ideja. Na tom je fonu snimio i Inception, film u kojem je, skupivši  impozantnu glumačku postavo, nastavio eksploatirati ljudski um na nivou podsvjesti, snova i činjenica da je sve što se dešava na ovom svijetu proizvod neke ili nečije ideje. Tema filma je grupa sofisticiranih kriminalaca koja za svoje klijente krade ili istražuje tuđe poslovne ideje uz pomoć „podijeljenog sna“. Od jedne japanske korporacije Cobb dobije zadatak da isproba metodu „podijeljenog sna“ tako što će bogatom Robertu Fischeru „usaditi“ ideju da nakon očeve smrti razdijeli svoju kompaniju čime bi se spriječila dominacija na tržištu njegovog poslovnog carstva. Cobb, opterećen smrću supruge „zarobljene“ u nepoznatom kutku snova, okuplja ekipu sa kojom će pokušati podijeli san sa tri razine.

Naizgled jednostavna tematska podloga pretvara se u preambiciozni dramturški labirint, podložak kroz koji Cobb sa ekipom pokušava realizirati ideju o „usađivanje“ ideje u tuđe podsvjesti. Nolan brzim slikama stvara novi Matrix, očito faciniran načinom na koji san kao fenomen funkcionira a dinamičnim filmskim prikazom pokušava dočarati predstave na granici sna i jave. No sve ovo je bespotrebno komplicirano uzevši u obzir da paralelno sa cijelom pričom pratimo i  Cobbovu psihološku dvojbu da li je on zaista kriv za smrt svoje voljene supruge Mal.

Nominiran za Oscara i u kategoriji za najbolji film,  Inception je Nolanova fascinantna filmska zagonetka o arhitekturi uma koja od gledaoca zahtjeva mnogo koncentracije sa više odgovora u svojoj konačnici.

Ocijenite film: 

13 ožujka 2011

Crni labud / Black Swan / (2010)

SAD, 2010, drama, 108 min.

Režija: Darren Aronofsky

Uloge: Natalie Portman (Nina Sayers), Mila Kunis (Lily), Vincent Cassel (Thomas Leroy), Barbara Hershey (Erica Sayers), Winona Ryder (Beth Macintyre)...

Mlada balerina Nina Sayers dobije glavnu ulogu u Labuđem jezeru. Nova postava baletne priče zahtjeva od Nine da u isto vrijeme odigra uloge i Bijelog i Crnog labuda. No krhka i nesigurna Nina tokom priprema za premijeru otkriva mračnu stranu svoje ličnosti, boreći se sa vlasitim strahovima i frustracijama.

Ono što je stalno pratilo redatelja Darrena Aronofskog nakon premijere Crnog labuda na 67.filmskom festivalu u Veneciji bila je sličnost psiholoških profila junaka iz njegovog prethodnog filma Hrvač i Nine Sayers, mlade balerine čiji duševni košmar čini okosnicu ovog filma. „Wrestiling je najmanje vrijedna umjetnost – ako se uopće može nazvati umjetnošću dok je balet po mnogima najviša forma umjetnosti. Ono što me fascinira je koliko sličnosti postoji u oba ova svijeta. I hrvači i baletani koriste svoje tijelo kako bi izrazili svoj umjetnički svijet.“ – izjavio je Darren Aronofsky nazvavši Crnog labuda nastavkom priče svog prethodnog filma Hrvač.

Crni labud inspiriran je scenarijem The Understudy kojeg je Darren Aronofsky dobio na čitanje deset godina prije, a govori o pogubnom rivalstvu glavne glumice u jednom Brodwayskom mjuziklu i njezine misteriozne zamjene.Kako bilo, Aronofsky je brilijantno opisao um mlade balerine a transformacija Natalie Portman je savršena, što je sasvim zasluženo nagrađeno Oscarom i Zlatnim globusom.

Hrabro srce /Braveheart / (1995)

SAD,1995, drama, 177 min

Režija: Mel Gibson

Uloge: Mel Gibson (William Wallace), Sean Lawlor (Malcolm Wallace), Sandy Nelson (John Wallace), James Cosmo (Cambell), Alan Tall (Elder Stewart), Peter Hanly (Edward, Princ od Walesa), Sophie Marceau (princeza Isabelle)...

Braveheart je epski film o škotskoj pobuni iz 13. stoljeća protiv engleskog kralja Edwarda I koju je organizirao i vodio William Walace. Ova istinita priča, biografska sa aspekta života Williama Walace obiluje vrlo dobrim scenama bitaka između škotske armije sastavljene od običnog naroda i dobro organiziranih Engleza (za potrebe snimanja korišteni su i mehanički konji kako bi se izbjegli protesti raznih udruga za zaštitu prava životinja). Film ima standardan kliše priče o patrioti i vođi pobune sa iskrenim ulogama Mela Gibsona (dobio Oskara za režiju filma) i Sophie Marceau. Sudeći prema historičarima, film je zasnovan na vrlo preciznim historijskim i političkim detaljima, bez suvišne dramatizacije ili šminkanja historijskih detalja. 

Film je dobitnik nekoliko Oscara, između ostaloga i Oscara za najbolji film, režiju i kameru, nagrade Eddie Američke udruge filmskih montažera, Zlatnog globusa za najbolju režiju te BAFTA nagrade u kategoriji direktora fotografije.Iako su nažalost, izostale nagrade za najbolje uloge što je prema kritikama u doba kada je film krenuo u kino projekcije bilo i očekivano. Zamjerke su se odnosile uglavnom na ulogu Mela Gibsona koji "se nije uspio otrgnuti od ranijih filmova tipa Mad Max ili Smrtonosno oružje". Međutim iako sa elementima akcijskog, ovo je izuzetno dobra, nepretenciozna i neiritirajuća priča o borbi dobra protiv zla. Uloga Mel Gibsona je harizmatična i iskrena po pitanju prezentiranja ideala za koje se borio William Walace iako nije ni upola ambiciozno odigrana onako kako se Gibson pokazao u ulozi reditelja i ko-producenta ovog filma.

Kako se film pojavio u isto vrijeme kad i Rob Roy, još jedna herojska priča o muškarcima u škotskom kiltu, Variety je u svom osvrtu na Braveheart napisao da im se čini da oba filma imaju tendenciju prikazivanja mačaoizma u kiltu tj. lansiranja kilta kao modnog detalja. Ostavljajući modu po strani, film je svakako obilježio kraj prošlog stoljeća a u godini u kojoj je nastao slovio je za jedan od najisplativijih na kino blagajnama. 

Ocjeni film:

28 veljače 2011

Narednik James / The Hurt Locker / (2008)


SAD, 2008, drama, 131 min.

Režija: Kathryn Bigelow

Uloge: Jeremy Renner, Anthony Mackie, Brian Geraghty, Guy Pearce…

Narednik William James dolazi u američku satniju čiji je glavni zadatak deaktiviranje bombi na koje nailaze američke jedinici smještene u Iraku. James je u satniju došao nakon pogibije svog prethodnika koji je stradao tokom jedne od akcija na deaktivaciji bombe podmetnute od snaga lokalnog stanovištva koje se bore protiv američkih snaga. Njegova luda hrabrost i strastvenost dovode ga u sukob sa druga dva člana tima koji u njemu vide ovisnika o ratu i čovjeka koji ovaj posao radi kako bi zadovoljio potrebu za viškom adrenalina.

Sniman dinamičnim pokretima kamere koji daju utisak news magazina, te vrlo dobrim efektima realnosti koji uključuju znoj, pijesak i prašinu, Narednik James tematizira psihološki profil čovjeka koji ne može živjeti bez akcije a čija luda hrabrost dovodi do potrebe da se stalno kocka sa vlasititim životom u zemlji i gradu kojeg opsjeda ratni haos. Film je inspiriran stvarnim događajima kojima je svjedočio novinar i scenarista Mark Boal koji je nekada bio stacioniran u specijalnoj jedinici u Iraku. Njegova priča, inteligentno je pretočena u ratni triler koji je 2009. godine dobio Oscara za najbolji filma a istom nagradom nagrađena je i rediteljica filma Kathryn Begelow.

Gledano izvan američkog konteksta, činjenica da je radnja smještena u ratnom Iraku iz čijeg grotla Amerika nikako da se izvuče, svakako je pomogla da film dobije Oscara. Neovisno do toga, redateljica je napravila uspješan otklon od svake patetične moralnosti o američkoj ulozi u ratu, fokusirajući se na profil čovjeka kojem je rat zaista potreba. Univerzalan je u onoj mjeri u kojoj se radnja mogla ispričati u bilo kojem drugom ratu.

Fatalna nesreća / Crash / (2004.)

SAD, 2004, drama, 113 min.

Režija: Paul Haggis 

Uloge: Matt Dillon, Sandra Bullock, Karina Arroyave,Dato Bakhtadze, Don Cheadle, Art Chudabala, Tony Danza...

Film prati jedan dan u životu nekoliko stanovnika L.A-a čije se priče naizgled čine nepovezanim. Zajedničke su im rasne predrasude s jedne strane i borba protiv drugih s druge. Po principu sve što ne želim da meni rade drugi ljudi, ja ću raditi njima, Crash je svojevrsna parodija moderne Amerike i savremenih multikulturalnih megapolisa koji iskreno prikazuje golemi rasni jaz koji vlada u njima.

Okružni tužitelj i njegova „otrovna“ supruga (Sandra Bullock) opljačkani su od strane dvojice crnaca. Tužitelj je pred reizborom i razmišlja o uticaju ovog događaja na ishod glasanja dok je supruga bijesna i pred njegovim suradnicima ga pita da li je ona rasista ako prizna da su pljačku izvela dvojica crnaca. Jedan od pljačkaša s druge strane za svoj socijalni status optužuje samo bijelce.

Matt Dillon u ulozi je policajca koji na ulicama L.A-a zaustavlja afroamerički par i maltretira ih eksualnim zlostavljanjem „obojene“ supruge. Rasne predrasude izrazit će i kada ode po socijalnu pomoć za svog bolesnog oca. „Obojenu“ službenicu optužuje za rasizam. Priča će ga dovesti u situaciju kada će spasiti istu crnu ženu koju je maltretirao.

Film neodoljivo podsjeća na Magnoliju, brz je i efektivan sa pričom jakog emotivnog naboja, antirasistički sa  matricom koja govori o dubokom korijenu ovog problema savremenog čovječanstva gdje se opsesivna mržnja prema ljudima druge rase diskretno provlači kroz karakter svih prikazanih likova.Paradoksalno je međutim da oni puteve očišćenja pronalaze kroz najosnoviji ljudski instikt a to je instikt za preživljavanjem.
Film je dobitnik Oscara za najbolji film, najbolju montažu te najbolji originalni scenarij. 

10 veljače 2011

Kraljev govor /The King's Speech / (2010)

V.Britanija, 2010, drama, 118 min.

Režija: Tom Hooper

Uloge: Colin Firth, Helene Bonham Carter, Geoffrey Rush, Derek Jacobi, Robert Portal, Guy Pierce, Michael Gambon, Timothy Spall

Govori britanskog kralja Georga IV kojima se putem nacionalnog radija obraćao napačenoj naciji tokom II svjetskog rata, bili su inspiracija, glas hrabrosti i razuma stanovništu razrušenog Londona i drugih britanskih gradova. No u pozadini priče bio je kralj koji je dugo godina pokušao da savlada hendikep mucanja i na kraju i uspio zahvaljujući nekonvencionalnoj metodi kojom ga je liječio Lionel Logue. Metoda na koju je tadašnji princ od York pristao na instisiranje svoje supruge (kasnije poznatije kao „kraljica majka“) razlikovala se utoliko što Lionel nije liječio kralja nego je cijeli proces spustio na razinu osobnosti liječivši osobu bez kraljevske maske. Lionel je na kraju u tome i uspio a nakon abdikacije prinčevog brata Edwarda VIII, postao je kraljev pratilac u prilikama kada je trebalo održati važne govore i njegov lični prijatelj. 

Vrijednost ovog filma je u njegovoj jednostavnosti sa jedne i univerzalnosti sa druge strane. Uspješan, dramaturški jednostavan sa bezprijekornom britanskom glumom i stilom biografske kinematografije koja uvijek završi uspjehom. 

Film je osvojio brojne nagrade među kojima je 11 BAFTA nagrada, te ukupno 4 Oscara od kojih se izdvajaju Oscar za glavnu mušku ulogu, režiju te najbolji film.

Let iznad kukavičijeg gnijezda/One Flew Over the Cuckoo's Nest/(1975)

SAD, 1975, drama, 133 min.

Režija: Miloš Forman,

Uloge: Jack Nicholson, Louise Fletcher, William Redfield, Michael Berryman, Dean R.Brooks, Alonzo Brown (I), Mwako Cumbuka, Danny DeVito

Za početak treba napisati da je film «Let iznad kukavičijeg gnijezda» rađen prema romanu Kena Keseya, pokupio doslovce sve značajnije filmske nagrade u svijetu (sa izuzetkom kanske Zlatne palme) a Jacka Nicholsona uveo na listu antologijski odigranih uloga. Još je jedna zanimljivost vezana za ovaj film: jedan je od rijetkih koji je pomirio kritičare, publiku i producentske želje sa dobrim financijskim scorom (bio je to sedmi najprofitabilniji film do tog vremena). Zanimljivo je da je autorska prava za ekranizaciju romana otkupio Kirk Douglas ali nakon što godinama nije mogao uvjeriti nijedan studio da ga ekranizira, prava je prenio na svog sina Michaela koji se u konačnici i pojavljuje kao producent.

Rad Čeha Miloša Formana alegorijska je priča o antiherojskoj pobuni pojedinca protiv establishmenta, autoriteta i institucije koja teži uništavanju individualnosti, smještena među zidovima psihijatrijske klinike u koju je kriminalac McMurphy smješten na posmatranje kako bi izbjegao zatvor. Ubrzo dolazi u sukob sa sestrom Ratched i žrtva «sistema» u masi plašljivih i tihih. U ovom je filmu svaki junak metafora, svaka scena ima svoje značenje. Jednostavno- genijalno.